Neurofeedback – zabavan mentalni trening za djecu

Adresa:

Ulica Ivana Kukuljevića 5, Zagreb

Djeca koja imaju slabiju pažnju u odrasloj dobi manje zarađuju

U kojoj mjeri je ponašanje u djetinjstvu povezano sa socio-ekonomskim statusom u odrasloj dobi?

Kako bi se odgovorilo na ovo pitanje, provedeno je niz istraživanja u kojima se godinama pratilo djecu sve do odrasle dobi. Ta istraživanja pokazuju kako su brojni problemi u djetinjstvu, poput slabije pažnje, hiperaktivnosti i agresije povezani s nezaposlenošću, nižim prihodima i slabijim imovinskim stanjem u ranoj odrasloj dobi. To nam je važno jer su osobe s nižim prihodima pod većim rizikom od stresa, ovisnosti o socijalnoj pomoći, mentalnih bolesti, lošijeg zdravlja i prerane smrti. S obzirom na to da su problemi u ponašanju tijekom ranog djetinjstva povezani s različitim životnim ishodima, uključujući niže prihode, važno je točno odrediti koja su to ponašanja kako bismo ih što ranije pratili kod djece te im mogli pomoći.

Povezanost između ponašanja u djetinjstvu i buduće zarade potvrđena je brojnim istraživanjima. Djeca koja često ulaze u sukobe s vršnjacima te koja su nemarna i ne dovršavaju zadatke, vrlo vjerojatno će postizati lošije rezultate u školi, te kasnije na poslu, što može biti povezano s nižim prihodima. S druge strane, djeca koja se ponašaju prosocijalno, imat će bolje odnose s vršnjacima, manje problema u adolescenciji, veća obrazovna dostignuća, što može povećati njihov društveni i ekonomski kapital, između ostalog i visinu plaće u odrasloj dobi. Ovu  vezu su potvrdila istraživanja koja su pratila sudionike od djetinjstva do odrasle dobi. Slabija pažnja, hiperaktivnost i antisocijalno ponašanje u dobi od 10 godina te niža samokontrola u dobi između 3 i 11 godina, povezani su s nižim prihodima i slabijim imovinskim stanjem u ranoj odrasloj dobi (26 – 36 godina). Socijalne i emocionalne vještine u predškolskoj dobi povezane su sa sposobnosti zadržavanja posla u dobi od 25 godina, a pozitivni odnosi s vršnjacima u dobi od 10 godina s višim prihodima u dobi od 26 godina.

Za razliku od nekih drugih faktora koji su tradicionalno vezani uz više prihode, poput kvocijenta inteligencije i socio-ekonomskog statusa obitelji, na rana ponašanja možemo utjecati i mijenjati ih, zato bismo se na njih trebali usmjeriti u ranoj intervenciji.

Ove godine u Kanadi je provedeno prvo istraživanje koje je povezalo ponašanja u predškolskoj dobi s objektivnim pokazateljima godišnje zarade 3 desetljeća kasnije, na velikom uzorku s podjednako zastupljena oba spola. U njemu je sudjelovalo 2 850 sudionika koji su praćeni 30 godina, od njihove šeste godine pa sve do odrasle dobi. Ispitivala se povezanost između 6 ponašanja djece predškolske dobi (slabija pažnja, hiperaktivnost, prkos, tjeskoba i prosocijalnost) s godišnjom zaradom u dobi od 33 do 35 godina.

Pokazalo se kako je slabija pažnja u dobi od 6 godina povezana s nižom zaradom kod oba spola. Osim pažnje, buduće socio-ekonomsko stanje dobro se moglo predvidjeti i temeljem agresivnosti te prosocijalnosti, ali samo za muške sudionike. Manje agresivni i više prosocijalni šestogodišnjaci više su zarađivali 30-ak godina kasnije. Loša pažnja bila je jedina osobina koja je povezana s visinom godišnje zarade kod žena.

Ovo je jedno od mnogih istraživanja koja pokazuju kako su slabija pažnja, antisocijalna ponašanja i niska prosocijalnost u djetinjstvu povezani s različitim socio-ekonomskim obilježjima u odrasloj dobi. Potvrdilo je kako je slabija pažnja jedan od najvažnijih faktora u ranom djetinjstvu koji su povezani s nižim prihodima u odrasloj dobi. Dječaci koji su imali lošiju pažnju u odrasloj dobi su godišnje zarađivali u prosjeku 6 253 kune manje od dječaka s boljom pažnjom. Djevojčice sa slabijom pažnjom zarađivale su u prosjeku 4 548 kuna manje na godinu od žena koje su imale uredno razvijenu pažnju u djetinjstvu.

Znanstvenici su izračunali kako bi prosječno poboljšanje pažnje u dobi od 6 godina muškarcima moglo donijeti 15 139 kuna godišnje više, a ženama 9 422 kune više. Na životnoj razini to bi iznosilo 367 000 kn više tijekom 40-ogodišnje radne karijere muškaraca. S druge strane, da su djevojčice u dobi od 6 godina dobile pomoć kojom bi im se poboljšala pažnja, tijekom života bi sveukupno zaradile u prosjeku 228 000 kn više. Loša pažnja u dobi od 6 godina pokazala se povezanom sa smanjenom godišnjom zaradom u ranim i srednjim tridesetima.

Ovo istraživanje sugerira kako je u predškolskoj dobi slabija pažnja jedan od faktora najviše povezanih s budućom zaradom, te kako bi se preventivno trebalo raditi na poboljšanju pažnje u ranom djetinjstvu ako želimo osigurati socio-ekonomsku stabilnost djece u budućnosti.

Važno je napomenuti kako je nacrtom istraživanja odstranjen utjecaj inteligencije i obiteljskih prilika sudionika istraživanja, odnosno izjednačeni su po tim osobinama, tako da one nisu imale utjecaja na rezultate istraživanja. Bez obzira na kvocijent inteligencije i prilike u kojima su odrastali, ekonomski status povezan je s kvalitetom pažnje u djetinjstvu kod djevojčica te s kvalitetom pažnje, agresivnosti i prosocijalnosti kod dječaka. Rano praćenje i podrška djeci koja pokazuju simptome slabije pažnje te dječacima koji su agresivniji i manje prosocijalni može dugoročno koristiti tim pojedincima, ali u konačnici i društvu u cjelini.

 

Marcela Milković, mag. psych.

 

Literatura:

Vergunst, F., Tremblay, R. E. i Nagin, D. (2019). Association between childhood behaviors and adult employment earnings in Canada. JAMA Psychiatry.

Nastavkom korištenja ove stranice, pristajete na uporabu kolačića. Opširnije

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close