Neurofeedback – zabavan mentalni trening za djecu

Adresa:

Koturaška 51, Zagreb

Kako naučiti socijalne vještine?

Može li se socijalizacija naučiti?

Ako se prisjetite svoga djetinjstva najčešće ćete pričati o tome kako ste se igrali vani, na igralištu kod škole, oko kuće, u susjedstvu ili u parku. Nakon toga najčešće pomislite kako su danas ova mjesta sve više prazna, kako nema djece koja se tu igraju. A koliko često pomislite zašto ih nema. Uglavnom će odgovor biti jer se igraju doma na računalu, što nije daleko od istine.

Ali, s druge strane, oni su i na mnogobrojnim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Što je zapravo jako dobra stvar, sve dok ih nije previše. Odlično je poticati dijete na sport, glazbu, strane jezike, informatiku, ili neke druge aktivnosti koje mu mogu pomoći u akademskom uspjehu. Ali što je s njihovim socijalnim razvojem? Koliko je vaše dijete zapravo dobro u socijalnim vještinama? Naravno da aktivnosti većinom uključuju i drugu djecu, ali djeca koja imaju problema u socijalnim vještinama uglavnom ne biraju takve aktivnosti. Što se onda dogodi s njima?

Lošije prihvaćanje zbog pretjeranih reakcija

Djeca koja imaju problema s pažnjom vrlo često imaju poteškoće u razvoju socijalnih vještina. Zapravo, znamo da je korteks (odnosno moždana aktivnost na korteksu) djece s poteškoćama pažnje tri godine u zaostatku za njihovim vršnjacima. Ako pogledate socijalni razvoj to je veoma značajno. Razmislite na trenutak – to znači da je osmogodišnje dijete u drugom (ili pak trećem) razredu na istoj razini u socijalnim vještinama kao petogodišnje dijete u predškoli. Zamislite kako je tek ova razlika značajna u kasnijim razredima.

Ova razlika od tri godine ne odnosi se na intelektualni razvoj, već na neke od izvršnih funkcija kao što su pažnja, koncentracija, emocionalna regulacija i fleksibilnost. Ove funkcije vrlo su važne za razvoj socijalnih vještina. Jedna od osnovnih komponenti za razvoj i vježbanje socijalnih vještina je promatranje drugih i usvajanje socijalnih znakova i normi. Bez tih sposobnosti, dijete će imati problema uklopiti se u društvo. Dijete koje pretjerano reagira u nekim situacijama zato što teško može regulirati svoje emocije ili dijete koje se teško prilagođava promjenama u rutini i pravilima koje određuje grupa zbog svoje rigidnosti – zasigurno će biti lošije prihvaćeno u grupi vršnjaka.

Problemi sa socijalnim vještinama mogu se loše odraziti na nekoliko načina uključujući i sniženo samopouzdanje, izbjegavanje socijalnih situacija, otpor pri odlasku u školu, preferiranje igre s mlađom djecom ili pak druženje s odraslima, biti žrtva vršnjačkog nasilja ili biti nasilnik. Ovo su vrlo ozbiljne posljedice koje se vrlo često pripisuju drugim uzrocima. Vrlo često, samo promatranjem djeteta u interakciji s drugom djecom moguće je identificirati nedostatak socijalnih vještina. Naravno, postoje i formalni načini procjene, a provode ih školski psiholog, logoped ili defektolog.

Neka djeca se bolje snalaze u matematici nego u razgovoru

Kako će djeca uglavnom negirati postojanje bilo kakvog problema, bilo da ih je sram ili zato što ne prepoznaju da postoji problem, roditelji moraju malo više istraživati ako sumnjaju na takve probleme. To mogu napraviti kroz razgovor s nekim od članova obitelji koji idu u istu školu, razgovor s učiteljem ili nekim od stručne službe škole, raspitujući se kod drugih roditelja ili promatranjem djeteta u parku.

Imati dobar socijalni I.Q. je većini djece vrlo važno jer se tako mogu dobro slagati s drugom djecom. Na žalost, to se ne uči u školama, a opet nekako očekujemo da dijete to usvoji. Ali nije tako baš uvijek. Nekoj djeci je lakše riješiti kompleksan matematički zadatak nego razgovarati s vršnjacima. Učenje stranog jezika nije ništa u usporedbi s izražavanjem ljutnje kroz riječi radije nego kroz akcije. Rješavanje napredne kompjuterske igrice je zabavno dok je pažljivo slušanje i primjereno odgovaranje na prijateljev problem prava muka. Dobra vijest je da se ove vještine mogu naučiti, a roditelji tu mogu pomoći. Roditelji mogu naučiti neke jednostavne tehnike treninga koje će raditi sa svojim djetetom.

Možete započeti tako da mu date listu ponašanja koja predstavljaju dobre socijalne vještine i što bi trebalo raditi:

  • Promatraj ostale – provjeri što grupa radi i odluči da li je to grupa kojoj bi se volio pridružiti.
  • Promatraj sebe – pobrini se da djeluješ prijateljski, osobito pazi na ton glasa i stav tijela.
  • Unaprijed promisli što želiš reći.
  • Razmisli kada ćeš to reći – pričekaj neku pauzu u razgovoru ili u igri prije nego kreneš govoriti.
  • Osobu s kojom razgovaraš gledaj u oči.
  • Prilagodi se „vibraciji“ grupe, pokušaj oponašati njihova ponašanja i osjećaje.
  • Pronađi zajedničke interese i razgovaraj o njima.
  • Postavi pitanje koje pokazuje interes – zbog toga će se drugo dijete osjećati posebno.

Zatim razgovarajte o tome što je bolje izbjegavati:

  • Zadirkivati druge.
  • Hvalisati se.
  • Kritizirati ostale.
  • Preuzeti kontrolu i nastojati promijeniti ponašanja ostale djece.
  • Stajati preblizu ili predaleko od ostale djece.
  • Prekidati igru.

Zatim pitajte svoje dijete može li se ono sjetiti još nekih ponašanja koja bi bila prihvatljiva ili koja je bolje izbjegavati. Fokusirajte se na dobre socijalne vještine i pohvalite dijete kada pokaže prihvatljivo ponašanje. Možete pokušati i igrati uloge, izmislite neku socijalnu situaciju i odglumite je sa svojim djetetom. Potom zamijenite uloge da i ono vidi kako druga djeca doživljavaju njegovo ponašanje, a kako doživljavaju ponašanja koja su odraz dobrih socijalnih vještina. To je izuzetno važan aspekt jer tako ono najbolje može razumjeti koliki značaj imaju socijalne vještine.

Korisni savjeti

Kada s djetetom učite socijalne vještine ima nekoliko savjeta koji mogu pomoći da cijeli proces bude uspješniji. Ako samo malo više planirate možete pomoći djetetu da njegov socijalni život postane više nalik dječjem igralištu nego bojištu.

  • Radite na jednoj vještini u određenom vremenu – pričekajte da postigne jedan cilj prije nego što zadate novi.
  • Nagradite dijete kada napreduje, dobro promatrajte kako biste pronašli i najmanji pomak prema naprijed.
  • Organizirajte druženje s drugim djetetom koje ćete isprva nadzirati kako bi vaše dijete moglo vježbati novonaučene vještine.
  • Osvrnite se na ciljeve interakcije s djetetom prije nego krene u njih. Primjerice razgovarate s djetetom „Reci mi što ćeš prvo napraviti kada dođeš na rođendan?“, a dijete potom treba objasniti kako on vidi da bi njegovo ponašanje trebalo biti „Doći ću do slavljenika i zaželjeti mu sretan rođendan i uručiti svoj dar. A onda ću vidjeti s čime se druga djeca igraju i pitati ih mogu li im se pridružiti“. Zatim pohvalite dobro objašnjenu situaciju.
  • Pomozite djetetu da njeguje jedno ili dva prijateljstva kroz češći kontakt,
  • Uključite i učitelje da u školi pohvaljuju uspjeh u socijalnim vještinama, ali i da vama daju povratnu informaciju.
  • Pozovite nekog od prijatelja svog djeteta na vrlo atraktivnu aktivnost kao što je kino ili zabavni park jer će takvi pozivi bolje proći (a želite da dijete krene u interakciju s drugima).
  • Povremeno snimite svoje dijete kod kuće. Pregledavanjem takvih snimaka olakšavate djetetu da vidi sebe kako ga drugi vide.
  • Potičite dobre odnose s braćom ili sestrama ili drugim članovima obitelji. Takvi odnosi su sigurnija „arena“ u kojoj se mogu vježbati nove vještine.
  • Učestalo naglašavajte važnost održavanja obećanja i obveza koje dajemo drugima.
  • Nježno podsjetite dijete da nazove prijatelja.

Zajedničkim naporom i upornom vježbom djeca mogu naučiti socijalne vještine i povećati svoj socijalni I.Q. Kada imaju dobre socijalne vještine bolje se slažu s vršnjacima, razvijaju pozitivno samopoštovanje i veća je vjerojatnost da će iskusiti socijalni i profesionalni uspjeh kada odrastu.

Čovjek je društveno biće

Djeca koja imaju problema s pažnjom obično žele i imaju mnogo izvanškolskih aktivnosti, što je dobra stvar, ali toliki broj aktivnosti dodatno hrani njihov problem jer ih iznimno stimulira izvana, a kolika je zapravo unutarnja stimulacija i koliko je tu dobre koncentracije teško je znati. Dobro je da djeca razvijaju svoje akademske vještine, sportske vještine ili bilo koje druge, ali razmislite i o tome koliko u svim tim aktivnostima oni zapravo uče biti dobri ljudi – ljudi koji razumiju sebe i druge i koji mogu funkcionirati u društvu. Jer čovjek je društveno biće i bez društva teško možemo biti uspješni i zadovoljni sobom.

Josipa Bosak, mag.psych.

Nastavkom korištenja ove stranice, pristajete na uporabu kolačića. Opširnije

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close