Neurofeedback – zabavan mentalni trening za djecu

Adresa:

Savska 32 (Hoto centar), Zagreb

Odgoj bez batina

Roditeljstvo je jako odgovoran i te┼żak posao te je nemogu─çe u svakoj situaciji postupiti ispravno. Roditelji su ─Źesto umorni ili optere─çeni razli─Źitim problemima te im se zbog vlastite nemo─çi tjelesno ka┼żnjavanje ─Źini kao najbr┼ża i najlak┼ía metoda. Ve─çina roditelja ne ┼żeli udarati svoju djecu, ali ne znaju kako druk─Źije oblikovati dje─Źje pona┼íanje. Na┼żalost, stru─Źnjaci koji rade s djecom u praksi se i dalje susre─çu s roditeljima koji pribjegavaju tjelesnom ka┼żnjavanju djece ili misle da je takav na─Źin oblikovanja dje─Źjeg pona┼íanja bezopasan i po┼żeljan. Ovim tekstom nastojat ─çe se ukratko objasniti kako i za┼íto tjelesno ka┼żnjavanje negativno utje─Źe na dje─Źji razvoj. Tako─Ĺer ─çe se predlo┼żiti alternativne, za djecu puno blagotvornije metode oblikovanja dje─Źjeg pona┼íanja u po┼żeljnom smjeru.

Psihologijska istra┼żivanja nedvojbeno pokazuju kako tjelesno ka┼żnjavanje ne donosi ┼żeljene u─Źinke, ve─ç nanosi ┼ítetu. Tjelesno ka┼żnjavanje je primjena tjelesne snage s namjerom izazivanja neke razine boli ili nelagode, ma kako blago (Odbor za prava djeteta UN-a, 2006.). Tjelesno ka┼żnjavanje je svako ka┼żnjavanje kojim se kori┼ítenjem tjelesne snage namjerava uzrokovati neka razina boli ili nelagode (Vije─çe Europe, 2005). U Hrvatskoj je od 1999. zakonom zabranjeno tu─çi djecu. Roditelji ne smiju tjelesno ka┼żnjavati dijete, postupati poni┼żavaju─çe prema njemu niti primjenjivati psihi─Źku prisilu te su ga du┼żni ┼ítititi od takvog postupanja drugih osoba (─îlanak 94., stavak 2 Obiteljskog zakona). Nasilje u obitelji je: tjelesno ka┼żnjavanje ili drugi na─Źini poni┼żavaju─çeg postupanja prema djeci (─îlanak 10. Zakona o za┼ítiti od nasilja u obitelji). Svaki udarac je ─Źin nasilja. Zapamtite: dijete ─çe puno br┼że ne┼íto nau─Źiti zato da dobije pohvalu, nego ┼íto bi nau─Źilo zato da izbjegne batine.

Klikni i saznajte ┼íto je neurofeedback, mo┼że li pomo─çi djetetu, koje pote┼íko─çe otklanja neurofeedback i za┼íto to radimo kroz igru, a bavimo se ozbiljnim stvarima.

 

Za┼íto nije dobro tjelesno ka┼żnjavati dijete?

  • Dijete tako dobiva poruku da ne vrijedi.
  • Na taj na─Źin poni┼żavate dijete.
  • Batine mu ne─çe pomo─çi da nau─Źi razliku izme─Ĺu dobrog i lo┼íeg.
  • Dijete koje dobiva batine, vjerojatno ─çe kopirati to pona┼íanje tako ┼íto ─çe tu─çi nekog drugog kada bude frustrirano (npr. mla─Ĺeg brata/sestru ili vr┼ínjake), a nasilno pona┼íanje mo┼że se nastaviti i u odrasloj dobi.
  • Na taj na─Źin u─Źite dijete da je fizi─Źko nasilje uobi─Źajen i po┼żeljan na─Źin rje┼íavanja problema. Drugim rije─Źima, u─Źite ga da, kada se netko ne pona┼ía onako kako mi ┼żelimo, u redu je udariti ga.
  • Batinama ne u─Źite dijete kako se treba pona┼íati, nego samo kako ne treba, ali ono i dalje ne─çe znati ┼íto ─Źiniti umjesto toga.
  • Tjelesno ka┼żnjavanje ─Źesto prerasta u fizi─Źko zlostavljanje i te┼íko je odrediti granicu.
  • Dijete tako ne─çe razumijeti zbog ─Źega neko pona┼íanje nije po┼żeljno.
  • Dugoro─Źno time ne posti┼żete ni┼íta pozitivno, tj. posti┼żete samo trenutnu i neposrednu poslu┼ínost koja proizlazi iz straha.

 

Negativne posljedice tjelesnog ka┼żnjavanja za djecu:

  • Naru┼íavanje kvalitete odnosa izme─Ĺu djeteta i roditelja
  • Gubitak povjerenja i po┼ítovanja djeteta prema roditelju
  • Strah, krivnja, ljutnja, bespomo─çnost, sram, poni┼żenje, uznemirenost
  • Slabije mentalno zdravlje djece
  • Slabije usvajanje moralnih vrijednosti
  • Pove─çana agresivnost
  • Pove─çano delinkventno i antisocijalno pona┼íanje
  • Pove─çan rizik od ozljede, tj. tjelesnog zlostavljanja
  • Dijete koje je tjelesno ka┼żnjavano, zbog neugodnih emocija koje ka┼żnjavanje u njemu izaziva, ote┼żano ─çe u─Źiti i usvajati po┼żeljne oblike pona┼íanja.

 

Ispravni oblici oblikovanja dje─Źjeg pona┼íanja u po┼żeljnom smjeru

  • Pokazivanje kako ┼żelimo da se djeca pona┼íaju na primjeru vlastitog pona┼íanja
  • Nagra─Ĺivanje po┼żeljnih pona┼íanja davanjem privilegija kako bi dijete nau─Źilo ┼íto je dobro i kako se treba pona┼íati
  • Pohvaljivanje djeteta za po┼żeljna pona┼íanja
  • Ukidanje djetetovih privilegija za nepo┼żeljna pona┼íanja
  • Zagrljaj, nagrada ili pohvala kada se dijete po┼żeljno pona┼ía
  • Razgovor s djetetom i nu─Ĺenje prihvatljivih rje┼íenja i pona┼íanja
  • Sprje─Źavanje ili zaustavljanje nepo┼żeljnog pona┼íanja djeteta unaprijed ili ─Źim se pona┼íanje po─Źne doga─Ĺati
  • Preusmjeravanje nepo┼żeljnog pona┼íanja u prihvatljivo
  • Obja┼ínjavanje ÔÇô davanje povratnih informacija, omogu─çavanje djetetu da popravi ┼ítetu

 

Tjelesno ka┼żnjavanje prenosi se me─Ĺugeneracijski i potrebno je osvijestiti kako se radi o nepo┼żeljnoj, za dijete ┼ítetnoj i ─Źesto kontraproduktivnoj  metodi kako bi se prekinuo ovaj lanac te izabrale po┼żeljnije, korisnije i u─Źinkovitije metode oblikovanja dje─Źjeg pona┼íanja. Roditelji koji pribjegavaju tjelesnom ka┼żnjavanju djece su ─Źesto i sami u djetinjstvu bili odgajani na takav na─Źin te su usvojili to pona┼íanje u─Źenjem po modelu, tj. imitiraju─çi svoje roditelje. Takvi roditelji obi─Źno udare dijete u situacijama kada su ljuti zbog ne─Źeg ┼íto je dijete napravilo ili kada su u velikom strahu za svoju djecu te kada su sami tjeskobni, zabrinuti ili pod stresom. Drugim rije─Źima, tjelesno ka┼żnjavanje ─Źe┼í─çe ─çe upotrijebiti kada ih preplave neugodne emocije koje ne─çe u tom trenutku mo─çi kontrolirati. Kako bi se ovo izbjeglo, potrebno je vje┼żbati samokontrolu i samoregulaciju. Ne postoje savr┼íeni roditelji, ali potreban je rad na sebi kako bismo postali dobri roditelji. Sretan roditelj je dobar roditelj i onaj koji ─çe imati kapaciteta reagirati strpljivo, promi┼íljeno i smireno ─Źak i u napetim ili opasnim situacijama. Kako bismo bili dobri roditelji, potrebno je da se i sami osje─çamo dobro, a za to je potreban rad na sebi. Jedan od na─Źina rada na sebi je i neurofeedback. Radi se o metodi koja se pokazala u─Źinkovitom za regulaciju emocija (npr. Cavazza i sur., 2014), tjeskobe i impulzivnosti jer ona poma┼że pojedincu dr┼żati svoju mo┼żdanu aktivnost (npr. odgovor na emotivan doga─Ĺaj) pod kontrolom (Cohen Kadosh i sur., 2016). Neurofeedback terapija se tako─Ĺer pokazala uspje┼ínom u smanjenju razine stresa (Hafeez, Y., Azhar Ali, S. S. i Malik, A., 2016) koji uvelike utje─Źe na na┼í svakodnevni na─Źin funkcioniranja pa tako i odnos s djecom.

Klikni i saznajte ┼íto je neurofeedback, mo┼że li pomo─çi djetetu, koje pote┼íko─çe otklanja neurofeedback i za┼íto to radimo kroz igru, a bavimo se ozbiljnim stvarima.

 

Literatura:

 

  1. Bili─ç, V., Buljan-Flander, G. i Hrpka, H. (2012). Nasilje nad djecom i me─Ĺu djecom. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Cavazza, M., Charles, F., Gabor, A., Porteous, J., Gilroy, S. W., Raz, G. Keynan, N. J., Cohen, A., Jackont, G., Jacob, Y., Soreq, E., Klovatch, I. I Hndler, T. (2014). Towards emotional regulation through neurofeedback. Conference paper. Conference: 5th Augmented Human International Conference.
  3. Cohen Kadosh, K., Qiang L., de Burca, C., Sokunbi, M. O., Feng, J., Linden, D. E. J. i Lau, J. Y. F. (2016). Using real-time fMRI to influence effective connectivity in the developing emotion regulation network. Neurolmage, 125.
  4. Hafeez, Y., Azhar Ali, S. S. i Malik, A. (2016).
  5. Obiteljski zakon (2015). Narodne novine, 103/15.
  6. Odbor za prava djeteta UN-a. (2006). General Comment No 8. The right of the child to protection from corporal punishment and other cruel or degrading forms of punishment, CRC/C/GC/8.
  7. Vije─çe Europe (2005). Eliminating corporal punishment: a human rights imperative for EuropeÔÇÖs children, str. 20.
  8. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. (2018). Narodne novine, 70/17.