Neurofeedback – zabavan mentalni trening za djecu

Adresa:

Savska 32 (Hoto centar), Zagreb

Odgoj bez batina

Roditeljstvo je jako odgovoran i te┼żak posao te je nemogu─çe u svakoj situaciji postupiti ispravno. Roditelji su ─Źesto umorni ili optere─çeni razli─Źitim problemima te im se zbog vlastite nemo─çi tjelesno ka┼żnjavanje ─Źini kao najbr┼ża i najlak┼ía metoda. Ve─çina roditelja ne ┼żeli udarati svoju djecu, ali ne znaju kako druk─Źije oblikovati dje─Źje pona┼íanje. Na┼żalost, stru─Źnjaci koji rade s djecom u praksi se i dalje susre─çu s roditeljima koji pribjegavaju tjelesnom ka┼żnjavanju djece ili misle da je takav na─Źin oblikovanja dje─Źjeg pona┼íanja bezopasan i po┼żeljan. Ovim tekstom nastojat ─çe se ukratko objasniti kako i za┼íto tjelesno ka┼żnjavanje negativno utje─Źe na dje─Źji razvoj. Tako─Ĺer ─çe se predlo┼żiti alternativne, za djecu puno blagotvornije metode oblikovanja dje─Źjeg pona┼íanja u po┼żeljnom smjeru.

Psihologijska istra┼żivanja nedvojbeno pokazuju kako tjelesno ka┼żnjavanje ne donosi ┼żeljene u─Źinke, ve─ç nanosi ┼ítetu. Tjelesno ka┼żnjavanje je primjena tjelesne snage s namjerom izazivanja neke razine boli ili nelagode, ma kako blago (Odbor za prava djeteta UN-a, 2006.). Tjelesno ka┼żnjavanje je svako ka┼żnjavanje kojim se kori┼ítenjem tjelesne snage namjerava uzrokovati neka razina boli ili nelagode (Vije─çe Europe, 2005). U Hrvatskoj je od 1999. zakonom zabranjeno tu─çi djecu. Roditelji ne smiju tjelesno ka┼żnjavati dijete, postupati poni┼żavaju─çe prema njemu niti primjenjivati psihi─Źku prisilu te su ga du┼żni ┼ítititi od takvog postupanja drugih osoba (─îlanak 94., stavak 2 Obiteljskog zakona). Nasilje u obitelji je: tjelesno ka┼żnjavanje ili drugi na─Źini poni┼żavaju─çeg postupanja prema djeci (─îlanak 10. Zakona o za┼ítiti od nasilja u obitelji). Svaki udarac je ─Źin nasilja. Zapamtite: dijete ─çe puno br┼że ne┼íto nau─Źiti zato da dobije pohvalu, nego ┼íto bi nau─Źilo zato da izbjegne batine.

Klikni i saznajte ┼íto je neurofeedback, mo┼że li pomo─çi djetetu, koje pote┼íko─çe otklanja neurofeedback i za┼íto to radimo kroz igru, a bavimo se ozbiljnim stvarima.

 

Za┼íto nije dobro tjelesno ka┼żnjavati dijete?

  • Dijete tako dobiva poruku da ne vrijedi.
  • Na taj na─Źin poni┼żavate dijete.
  • Batine mu ne─çe pomo─çi da nau─Źi razliku izme─Ĺu dobrog i lo┼íeg.
  • Dijete koje dobiva batine, vjerojatno ─çe kopirati to pona┼íanje tako ┼íto ─çe tu─çi nekog drugog kada bude frustrirano (npr. mla─Ĺeg brata/sestru ili vr┼ínjake), a nasilno pona┼íanje mo┼że se nastaviti i u odrasloj dobi.
  • Na taj na─Źin u─Źite dijete da je fizi─Źko nasilje uobi─Źajen i po┼żeljan na─Źin rje┼íavanja problema. Drugim rije─Źima, u─Źite ga da, kada se netko ne pona┼ía onako kako mi ┼żelimo, u redu je udariti ga.
  • Batinama ne u─Źite dijete kako se treba pona┼íati, nego samo kako ne treba, ali ono i dalje ne─çe znati ┼íto ─Źiniti umjesto toga.
  • Tjelesno ka┼żnjavanje ─Źesto prerasta u fizi─Źko zlostavljanje i te┼íko je odrediti granicu.
  • Dijete tako ne─çe razumijeti zbog ─Źega neko pona┼íanje nije po┼żeljno.
  • Dugoro─Źno time ne posti┼żete ni┼íta pozitivno, tj. posti┼żete samo trenutnu i neposrednu poslu┼ínost koja proizlazi iz straha.

 

Negativne posljedice tjelesnog ka┼żnjavanja za djecu:

  • Naru┼íavanje kvalitete odnosa izme─Ĺu djeteta i roditelja
  • Gubitak povjerenja i po┼ítovanja djeteta prema roditelju
  • Strah, krivnja, ljutnja, bespomo─çnost, sram, poni┼żenje, uznemirenost
  • Slabije mentalno zdravlje djece
  • Slabije usvajanje moralnih vrijednosti
  • Pove─çana agresivnost
  • Pove─çano delinkventno i antisocijalno pona┼íanje
  • Pove─çan rizik od ozljede, tj. tjelesnog zlostavljanja
  • Dijete koje je tjelesno ka┼żnjavano, zbog neugodnih emocija koje ka┼żnjavanje u njemu izaziva, ote┼żano ─çe u─Źiti i usvajati po┼żeljne oblike pona┼íanja.

 

Ispravni oblici oblikovanja dje─Źjeg pona┼íanja u po┼żeljnom smjeru

  • Pokazivanje kako ┼żelimo da se djeca pona┼íaju na primjeru vlastitog pona┼íanja
  • Nagra─Ĺivanje po┼żeljnih pona┼íanja davanjem privilegija kako bi dijete nau─Źilo ┼íto je dobro i kako se treba pona┼íati
  • Pohvaljivanje djeteta za po┼żeljna pona┼íanja
  • Ukidanje djetetovih privilegija za nepo┼żeljna pona┼íanja
  • Zagrljaj, nagrada ili pohvala kada se dijete po┼żeljno pona┼ía
  • Razgovor s djetetom i nu─Ĺenje prihvatljivih rje┼íenja i pona┼íanja
  • Sprje─Źavanje ili zaustavljanje nepo┼żeljnog pona┼íanja djeteta unaprijed ili ─Źim se pona┼íanje po─Źne doga─Ĺati
  • Preusmjeravanje nepo┼żeljnog pona┼íanja u prihvatljivo
  • Obja┼ínjavanje ÔÇô davanje povratnih informacija, omogu─çavanje djetetu da popravi ┼ítetu

 

Tjelesno ka┼żnjavanje prenosi se me─Ĺugeneracijski i potrebno je osvijestiti kako se radi o nepo┼żeljnoj, za dijete ┼ítetnoj i ─Źesto kontraproduktivnoj  metodi kako bi se prekinuo ovaj lanac te izabrale po┼żeljnije, korisnije i u─Źinkovitije metode oblikovanja dje─Źjeg pona┼íanja. Roditelji koji pribjegavaju tjelesnom ka┼żnjavanju djece su ─Źesto i sami u djetinjstvu bili odgajani na takav na─Źin te su usvojili to pona┼íanje u─Źenjem po modelu, tj. imitiraju─çi svoje roditelje. Takvi roditelji obi─Źno udare dijete u situacijama kada su ljuti zbog ne─Źeg ┼íto je dijete napravilo ili kada su u velikom strahu za svoju djecu te kada su sami tjeskobni, zabrinuti ili pod stresom. Drugim rije─Źima, tjelesno ka┼żnjavanje ─Źe┼í─çe ─çe upotrijebiti kada ih preplave neugodne emocije koje ne─çe u tom trenutku mo─çi kontrolirati. Kako bi se ovo izbjeglo, potrebno je vje┼żbati samokontrolu i samoregulaciju. Ne postoje savr┼íeni roditelji, ali potreban je rad na sebi kako bismo postali dobri roditelji. Sretan roditelj je dobar roditelj i onaj koji ─çe imati kapaciteta reagirati strpljivo, promi┼íljeno i smireno ─Źak i u napetim ili opasnim situacijama. Kako bismo bili dobri roditelji, potrebno je da se i sami osje─çamo dobro, a za to je potreban rad na sebi. Jedan od na─Źina rada na sebi je i neurofeedback. Radi se o metodi koja se pokazala u─Źinkovitom za regulaciju emocija (npr. Cavazza i sur., 2014), tjeskobe i impulzivnosti jer ona poma┼że pojedincu dr┼żati svoju mo┼żdanu aktivnost (npr. odgovor na emotivan doga─Ĺaj) pod kontrolom (Cohen Kadosh i sur., 2016). Neurofeedback terapija se tako─Ĺer pokazala uspje┼ínom u smanjenju razine stresa (Hafeez, Y., Azhar Ali, S. S. i Malik, A., 2016) koji uvelike utje─Źe na na┼í svakodnevni na─Źin funkcioniranja pa tako i odnos s djecom.

Klikni i saznajte ┼íto je neurofeedback, mo┼że li pomo─çi djetetu, koje pote┼íko─çe otklanja neurofeedback i za┼íto to radimo kroz igru, a bavimo se ozbiljnim stvarima.

 

Literatura:

 

  1. Bili─ç, V., Buljan-Flander, G. i Hrpka, H. (2012). Nasilje nad djecom i me─Ĺu djecom. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Cavazza, M., Charles, F., Gabor, A., Porteous, J., Gilroy, S. W., Raz, G. Keynan, N. J., Cohen, A., Jackont, G., Jacob, Y., Soreq, E., Klovatch, I. I Hndler, T. (2014). Towards emotional regulation through neurofeedback. Conference paper. Conference: 5th Augmented Human International Conference.
  3. Cohen Kadosh, K., Qiang L., de Burca, C., Sokunbi, M. O., Feng, J., Linden, D. E. J. i Lau, J. Y. F. (2016). Using real-time fMRI to influence effective connectivity in the developing emotion regulation network. Neurolmage, 125.
  4. Hafeez, Y., Azhar Ali, S. S. i Malik, A. (2016).
  5. Obiteljski zakon (2015). Narodne novine, 103/15.
  6. Odbor za prava djeteta UN-a. (2006). General Comment No 8. The right of the child to protection from corporal punishment and other cruel or degrading forms of punishment, CRC/C/GC/8.
  7. Vije─çe Europe (2005). Eliminating corporal punishment: a human rights imperative for EuropeÔÇÖs children, str. 20.
  8. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. (2018). Narodne novine, 70/17.

 

Nastavkom kori┼ítenja ove stranice, pristajete na uporabu kola─Źi─ça. Op┼íirnije

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close