Neurofeedback – zabavan mentalni trening za djecu

Adresa:

Savska 32 (Hoto centar), Zagreb

Poremećaj iz spektra autizma i neurofeedback

Najnovije izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duÅ”evne poremećaje donosi značajne promjene u kriterijima i kategorijama poremećaja iz spektra autizma. Prema petom izdanju priručnika (DSM-V, Američka psihijatrijska udruga, 2014) jedinstveni termin poremećaja iz spektra autizma (PSA) obuhvaća Å”irok raspon poremećaja koji se javlja u ranom djetinjstvu. ViÅ”e se ne definira kao zasebni entitet, već spektar poremećaja jer se smatra kako se radi o jednom stanju s različitim stupnjevima težine. Prema prijaÅ”njim pristupima postojali su odvojeni dijagnostički entiteti poremećaja iz spektra, Aspergerovog poremećaja i PDD-NOS-a koji su se međusobno isključivali, no zamijenjeni su jedinstvenim pojmom poremećaja iz spektra autizma (Zec, 2016). Prema aktualnom kriteriju, viÅ”e ne postoje Rettov sindrom, Autizam, Pervazivni razvojni poremećaj, Aspergerov sindrom, Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu, to je sada sve Poremećaj iz autističnog spektra, odnosno F84.

Dijagnostičko-statistički priručnik mentalnih oboljenja – DSM-V definira poremećaj iz spektra autizma kao:

  • Trajan deficit u socijalnoj komunikaciji i socijalnoj interakciji
  • Ograničeni, repetitivni obrasci ponaÅ”anja, interesa i aktivnosti
  • Simptomi moraju biti prisutni u ranom razvojnom razdoblju (prije 3. godine)
  • Simptomi uzrokuju klinički značajno oÅ”tećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim   područjima funkcioniranja
  • Ove smetnje se ne mogu bolje objasniti intelektualnim razvojnim poremećajem ili općim razvojnim zaostajanjem

Trajan deficit u socijalnoj komunikaciji i socijalnoj interakciji uključuje deficit u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te u uspostavljanju, održavanju i razumijevanju odnosa, a mogu biti različite težine. U ograničene, repetitivne obasce ponaŔanja, interesa i aktivnosti mogu spadati (za dijagnozu je potrebno barem dvoje prisutnih):

  • ograničeni ili repetitivni pokreti, koriÅ”tenje predmeta ili govora
  • inzistiranje na istovjetnosti i nefleksibilno priklanjanje rutinama
  • jako ograničeni, kruti interesi neobičnog intenziteta ili fokusa
  • hiperreaktivnost ili hiporeaktivnost na senzoričke podražaje ili neobičan interes za senzoričke aspekte okoline.

Klikni i saznajte Å”to je neurofeedback, može li pomoći djetetu, koje poteÅ”koće otklanja neurofeedback i zaÅ”to to radimo kroz igru, a bavimo se ozbiljnim stvarima.
Poremećaj iz spektra autizma može se javiti sa ili bez popratnog intelektualnog i/ili jezičnog oÅ”tećenja, te ga valja razlikovati od socijalnog komunikacijskog poremećaja. Razina težine poremećaja iz spektra autizma varira od one koja zahtijeva podrÅ”ku do one koja zahtijeva vrlo veliku podrÅ”ku.

Unatoč kompliciranoj problematici dijagnostike i joÅ” uvijek često prisutnim dilemama, Å”to zbog etiologije, a Å”to zbog raznolikosti teÅ”koća, u zadnjih 20 godina itekako se pokazao veliki napredak u samoj dijagnostici, terapiji i rehabilitaciji na ovom području.

Jedan dio tog napretka može se zahvaliti i otkriću efikasnosti neurofeedback metode među ovom skupinom poremećaja. Danas postoje različite studije koje su istražile djelovanje neurofeedbacka na poremećaje iz spektra autizma. Neka istraživanja opisala su efekte na jednoj osobi ili viÅ”e njih, dok su neka istraživanja usporedila dvije skupine ispitanika od kojih je jedna bila podvrgnuta neurofeedback treninzima, a druga nije. Svi sudionici su bili djeca ili adolescenti, 88% od njih su bili dječaci (jer je poremećaj učestaliji kod muÅ”kog spola). Istraživanja su pratila promjene u ponaÅ”anju sudionika (primijećeno od strane roditelja i učitelja), kognitivnom funkcioniranju i EEG-u.

U istraživanjima se pokazalo da je neurofeedback imao pozitivnog utjecaja na simptome karakteristične za spektar poput slabije socijalizacije i teÅ”koće komunikacije. Također, primijećen je napredak u samopouzdanju osobe, pokazivanju empatije i fleksibilnosti u prilagodbi na nove situacije (kognitivna fleksibilnost). Kod ispitanika su se smanjili anksioznost, ispadi bijesa i nagle promjene raspoloženja. Promjene su izvijestili roditelji i učitelji uz pomoć različitih skala i upitnika ili putem intervjua. Neurofeedback je pokazao i pozitivne pomake u kognitivnom funkcioniranju sudionika, Å”to je bilo lakÅ”e objektivno evaluirati od promjena u ponaÅ”anju. Koristili su se razni zadaci prije i poslije neurofeedback tretmana. Najveći pomak dogodio se u već spomenutoj kognitivnoj fleksibilnosti odnosno sposobnosti da osoba uvidi i izmijeni ponaÅ”anje s obzirom na uvjete u određenoj situaciji. Osobe s poremećajem iz spektra autizma često imaju teÅ”koća u svakodnevnom funkcioniranju upravo zbog problema na tom području, u vidu otpora prema promjenama i teÅ”koćama tranzicije između aktivnosti. Neka istraživanja pokazala su dodatne napretke u pažnji, inhibiciji nepoželjnih ponaÅ”anja i planiranju unaprijed, Å”to ukazuje na generalno poboljÅ”anje u izvrÅ”nim funkcijama. Spominju se i poboljÅ”anja vizuoperceptivnih sposobnosti i jezičnih vjeÅ”tina nakon neurofeedback tretmana. Ono Å”to je pridonijelo joÅ” jednom objektivnom načinu evaluacije napretka je uvid u EEG osobe. S obzirom na to da se neurofeedback fokusira na promjene u moždanoj aktivnosti, nije bilo teÅ”ko izmjeriti je li doÅ”lo do promjena ili ne. Većina istraživanja usporedila je EEG prije i nakon ciklusa treninga i pronaÅ”la da je doÅ”lo do promjena. Promjene su ovisile o individualiziranom protokolu koji se koristio. Na primjer, ako se radilo na smanjivanju amplituda theta valova, doÅ”lo je do smanjivanja. Ako se radilo na normalizaciji theta/beta omjera, doÅ”lo je do optimiziranja, odnosno do vrijednosti tipičnih za populaciju.

Uspjeha u radu s djecom s poremećajem iz spektra autizma ima i UMO igraonica. Neke studije slučaja istražili smo unutar kuće. Na primjer djevojčica od 7 god. sa simptomatologijom karakterističnom za poremećaj iz spektra autizma, nakon 40 neurofeedback treninga mijenja svoje ponaÅ”anje. Bolje se samoregulira, iz čega proizlazi manje motoričkog nemira i manje emocionalnih ispada bijesa. Majka navodi da djevojčica puno rjeđe ulazi u stanja u kojima ne može kontrolirati svoje ponaÅ”anje. Također navodi da se sada uključuje u aktivnosti koje je prije izbjegavala, kao Å”to su crtanje i pisanje, te da u drugim terapijama u koje je uključena bolje usvaja i napreduje.

Postavlja se pitanje je li neurofeedback lijek za autizam. Nemoguće je izliječiti određena stanja, pogotovo kada se radi o stanjima organski poremećene moždane regulacije. Ono čemu može pridonijeti, kako smo iz istraživanja vidjeli, je općenito boljem funkcioniranju mozga, koji će zatim ublažiti neke od najčeŔćih simptoma spektra. Pomoću neurofeedbacka ljudi mogu naučiti ublažiti određene simptome, tj. poboljÅ”ati generalno funkcioniranje te tako postići veću funkcionalnost u svakodnevnim aktivnostima. Bitno je naglasiti da tretmani neurofeedbacka trebaju teći po nekim određenim pravilima, osim strogo individualiziranog pristupa, potreban je i educirani terapeut, motivirani klijent, te naravno prava mjera. Dakle, iznimno je važno da treninzi traju dovoljno dugo, da se odvijaju kontinuirano i tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ipak se radi o promjeni moždanih obrazaca, Å”to apsolutno nije proces koji se može i treba odviti preko noći.

Danas obilježavamo Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Od 1999. međunarodni simbol svjesnosti o autizmu je vrpca od Å”arenih puzzli. Takav uzorak odražava kompleksnost autističnog spektra. Različite boje i oblici simboliziraju raznolikost osoba i obitelji koje žive s poremećajem iz spektra autizma. Svjetlina vrpce označava nadu da će sve osobe s autističnog spektra voditi ispunjene živote zahvaljujući povećanju svjesnosti o autizmu, ranoj intervenciji te potrebnim uslugama i podrÅ”ci.

Činjenice o poremećaju iz spektra autizma:

Atipičan: Djeca s poremećajem iz spektra autizma izgledaju baÅ” poput bilo kojeg drugog djeteta. Autizam mijenja samo način na koji njihov mozak radi.

Unikatan: Djeca s poremećajem iz spektra autizma imaju neurorazličit mozak.

Topao: Djeca s poremećajem iz spektra autizma vole imati prijatelje i stvarati nova prijateljstva!

Inspirativan: Neurotipično dijete može puno naučiti od djeteta s poremećajem iz spektra autizma, i obrnuto.

Zanimljiv: Djeca s poremećajem iz spektra autizma uživaju u istim stvarima kao i druga djeca:  igri, glazbi, rođendanimaā€¦

Autentičan: Djeca s poremećajem iz spektra autizma često imaju vrlo specifične interese o kojima znaju značajno viÅ”e od prosječne osobe.

Misteriozan: Mnogi ljudi ne znaju puno o autizmu, stoga im je ponekad teÅ”ko razumjeti ponaÅ”anja djeteta s poremećajem iz spektra autizma.

Klikni i saznajte Å”to je neurofeedback, može li pomoći djetetu, koje poteÅ”koće otklanja neurofeedback i zaÅ”to to radimo kroz igru, a bavimo se ozbiljnim stvarima.

 

LITERATURA:

  1. Američka psihijatrijska udruga (2014). Dijagnostički i statistički priručnik za duÅ”evne poremećaje DSM-5. 5.izd. Zagreb: Naklada Slap.
  2. Bujas-Petković, Z., Frey-Å krinjar, J. i sur. (2010). Poremećaji autističnog spektra: značajke i edukacijsko-rehabilitacijska podrÅ”ka. Zagreb: Å kolska knjiga
  3. Chan, A.S., Sze, S.L., & Cheung, M. (2007). Quantitative Electroencephalographic Profiles for Children With Autistic Spectrum Disorder. Neuropsychology, 21 (1), 74-81
  4. Coben, R. & Padolsky, I. (2007). Assessment-guided neurofeedback for autistic spectrum disorders. Journal of Neurotherapy, 11, 5-23.
  5. Coben, R., Ricca R. (2014). EEG Biofeedback for Autism Spectrum Disorder: A Commentary on Kouijzer et al.
    Hill,E.L.(2004). Executive dysfunction in autism, Trends in Cognitive Sciences, 8, 1, 26-32
  6. Jarusiewicz, B. (2002). Efficacy of neurofeedback for children in the autistic spectrum: A pilot study. Journal of Neurotherapy, 6, 39ā€“49.
  7. Kouijzer, M.E.J., de Moor, J.M.H., Gerrits, B.J.L., Congedo, M., & van Schie, H.T. (2009a). Neurofeedback improves executive functioning in children with autism spectrum disorders. Research in Autism Spectrum Disorders, 3, 145- 162.
  8. Mirjam E.J. Kouijzer, Hein T. van Schie, Berrie J.L. Gerrits, and Jan M.H. de Moor. Neurofeedback Treatment for Autism Spectrum Disorders ā€“ Scientific Foundations and Clinical Practice,
  9. Sichel, A. G., Fehmi, L. G., & Goldstein, D. M. (1995). Positive outcome with neurofeedback treatment in a case of mild autism. Journal of Neurotherapy, 1 (1), 60-64.
  10. Thompson, L., Thompson, M., & Reid, A. (2010). Neurofeedback Outcomes in Clients with Aspergerā€™s Syndrome. Applied Psychophysiology and Biofeedback, 35, 63-81.
  11. http://www.eeginfo.com/what-is-neurofeedback.php

Nastavkom koriÅ”tenja ove stranice, pristajete na uporabu kolačića. OpÅ”irnije

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close