Neurofeedback – zabavan mentalni trening za djecu

Adresa:

Ulica Ivana Kukuljevića 5, Zagreb | Ulica S. S. Kranjčevića 43, Dubrovnik

Preživjeti pubertet ili kako hormoni utječu na ponašanje mladih

Od njihova otkrića, početkom prošlog stoljeća, hormoni predstavljaju široko područje istraživanja. Do sada su dali odgovore na mnoga pitanja vezana uz različita područja čovjekova života. Nazivaju se još i kemijskim glasnicima organizma jer se putem krvotoka prenose do raznih stanica i tkiva, utječući na brojne procese u tijelu – rast i razvoj, spolno funkcioniranje, reprodukciju, raspoloženje i dr. O njihovom utjecaju i važnosti govore primjeri hormonalnih poremećaja, kod kojih kratko razdoblje neuobičajenog djelovanja određenog hormona ili već manja promjena u razini hormona može rezultirati dalekosežnim posljedicama.

Tijekom adolescencije – psihosocijalne životne etape prelaska iz djetinjstva u odraslu dob, odvija se i pubertet – biološki fenomen, odnosno razdoblje karakterizirano brzim tjelesnim rastom i pojavom sekundarnih spolnih obilježja, a koje završava punom spolnom zrelošću i sposobnošću razmnožavanja. Složene hormonalne promjene koje leže u podlozi puberteta odvijaju se postupno još od 8. ili 9. godine. Povećava se izlučivanje hormona rasta (GH) i tiroksina, što dovodi do izraženog napretka u rastu tijela i sazrijevanju koštanog sustava. Adrenalni androgeni, koje ispuštaju nadbubrežne žlijezde, također utječu na tjelesne promjene tijekom puberteta. Značajan porast u izlučivanju spolnih hormona jedan je od najvažnijih aspekata hormonalnih promjena u pubertetu. Učestala podjela spolnih hormona je ona na ženske i muške, iako su zastupljeni u organizmu oba spola. Budući da su koncentracije estrogena (estradiol, estron) i progesterona veće u ženskom organizmu, te se dvije vrste hormona nazivaju ženskim spolnim hormonima, dok se androgeni (testosteron, androsteron), dominantniji kod muškaraca, nazivaju muškim spolnim hormonima. Spolni hormoni imaju ključnu ulogu u spolnom sazrijevanju, no u suvremenim istraživanjima sve se češće istražuje povezanost promjena u njihovu lučenju s promjenama u ostalim aspektima funkcioniranja mladih.

Naime, pubertet nije samo spolno sazrijevanje. U novije vrijeme na njega se gleda kao na „brain event“ – razdoblje značajnih procesa u kojima spolni hormoni uzajamno djeluju, međudjeluju s razvojem živčanog sustava. Tako je danas odnos između spolnih hormona i sazrijevanja živčanog sustava, te u konačnici mišljenja i ponašanja, česta tema znanstvenih rasprava i istraživanja. Budući da spolni hormoni na različit način utječu na djevojčice i dječake, znanstvenici pretpostavljaju da su poteškoće i poremećaji koji se češće pojavljuju kod jednog od spolova (posebice u razdoblju puberteta) barem u određenoj mjeri pod utjecajem spolnih hormona. Iako je odnos između povišenog lučenja hormona i različitih vještina te ponašanja mladih još uvijek donekle nejasan, neka su istraživanja polučila vrlo zanimljive rezultate te bacila novo svjetlo na proučavanje pojedinih vrsta teškoća i poremećaja.

U tom smislu, novija istraživanja sugeriraju da ekspanzija lučenja spolnih hormona kod djevojčica u pubertetu može biti povezana s odstupanjima u funkcioniranju nekih moždanih struktura u čeonom režnju i vezama između nekih kortikalnih i subkortikalnih struktura te disbalansa u neuralnim krugovima ugode (dopamin, serotonin). Deficiti u tim područjima vezuju se i s nekim simptomima ADHD-a (u prvom redu u pogledu nedostataka u području pažnje), što se onda može povezati s porastom učestalosti javljanja simptoma ADHD-a upravo u djevojčica tijekom navedenog razdoblja te, posljedično smanjenju diskrepancije u zastupljenosti ADHD-a u odnosu na mušku populaciju. Naime, ADHD se kod žena najčešće javlja kasnije, sa suptilnijim simptomima, uglavnom u vidu predominantno nepažljivog tipa. Osim toga, na sličan način može se djelomično objasniti i porast prevalencije depresivnih poremećaja kod djevojčica u pubertetu, koji su i općenito zastupljeniji u ženskoj populaciji. Istraživanja sugeriraju da se pod utjecajem većih količina ženskih spolnih hormona događaju promjene u neuralnim krugovima ugode (serotonin) i povezanim subkortikalnim strukturama (npr. amigdala). Istraživanja povezanosti pojačanog lučenja testosterona kod dječaka u pubertetu i njihova ponašanja još se intenzivno istražuje, a do sada je nađena povezanost između pojačanog lučenja testosterona i izraženijeg agresivnog ponašanja dječaka tijekom puberteta. Neka istraživanja upućuju na to da rana izloženost povećanim količinama testosterona tijekom trudnoće (prenatalnog razdoblja) također može biti povezana s odstupanjima u ponašanju te pojavljivanjem simptoma ADHD-a kod dječaka tijekom djetinjstva. Ovi nalazi idu u prilog pretpostavci da je izloženost hormonalnim utjecajima uvelike povezana s razvojem i promjenama u neuroanatomiji mozga, čiji se deficiti prije ili kasnije tijekom života mogu očitovati u ponašanju i funkcioniranju čovjeka.

Možemo zaključiti da je mozak adolescenata u pubertetu još uvijek u jeku razvoja, visoko plastičan, odnosno sklon promjenama, reorganizaciji i nadograđivanju. Pod utjecajem hormonalnih promjena ponekad dolazi do disbalansa u neurološkim strukturama i njihovoj povezanosti. Ako pogledamo iz tog kuta, neka ponašanja adolescenata poput „lijenosti“ i „kratkog fitilja“ možemo vidjeti kao poziv u pomoć – mozak opterećen velikim i naglim promjenama ne može samoga sebe izregulirati.

Metoda kojom adolescenti mogu značajno poboljšati svoje svakodnevno funkcioniranje je neurofeedback. Neurofeedback treninzima mladi mogu unaprijediti svoju samoregulaciju te naučiti postići opuštenu koncentraciju i poboljšati svoju pažnju. Temeljna dobrobit koja se može postići neurofeedback treninzima je ostvarivanje maksimalnih potencijala, otklanjanjem poteškoća ili unapređivanjem izvedbe. Takva uspješnost dovodi i do povećanja samopouzdanja i pozitivne slike o sebi. Neurofeedback stoga može pomoći u ponovnom uspostavljanju optimalne moždane aktivnosti i otklanjanju poteškoća, koje se u pubertetu često mogu povezati s naglim i intenzivnim hormonalnim promjenama.

 

Matea Karlović, mag.psych.

 

LITERATURA:

  • Berk, L. (2007). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  • Blakemore, S. J., Burnett, S., i Dahl, R. E. (2010). The role of puberty in the developing adolescent brain. Human brain mapping31(6), 926-933.
  • Buchanan, C. M., Eccles, J. S., i Becker, J. B. (1992). Are adolescents the victims of raging hormones? Evidence for activational effects of hormones on moods and behavior at adolescence. Psychological bulletin111(1), 62.
  • Forbes, E. E., i Dahl, R. E. (2010). Pubertal development and behavior: hormonal activation of social and motivational tendencies. Brain and cognition72(1), 66-72.
  • Martel, M. M., Klump, K., Nigg, J. T., Breedlove, S. M., i Sisk, C. L. (2009). Potential hormonal mechanisms of attention-deficit/hyperactivity disorder and major depressive disorder: a new perspective. Hormones and behavior55(4), 465-479.
  • Ostojić, D. (2013). Effects of Puberty Onset on Attention Deficit/Hyperactivity Disorder (ADHD) Symptoms in Female University Students. University of Windsor: Electronic Theses and Dissertations.
  • Sisk, C. L., i Foster, D. L. (2004). The neural basis of puberty and adolescence. Nature neuroscience7(10), 1040.
  • Sisk, C. L., i Zehr, J. L. (2005). Pubertal hormones organize the adolescent brain and behavior. Frontiers in neuroendocrinology26(3-4), 163-174.
  • Steinberg, L. (2008). A social neuroscience perspective on adolescent risk-taking. Developmental review28(1), 78-106.
  • Susman, E. J., Inoff-Germain, G., Nottelmann, E. D., Loriaux, D. L., Cutler Jr, G. B., i Chrousos, G. P. (1987). Hormones, emotional dispositions, and aggressive attributes in young adolescents. Child Development, 1114-1134.
  • Živković, K. (2012). Hormoni i spolnost. Diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Nastavkom korištenja ove stranice, pristajete na uporabu kolačića. Opširnije

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close